Dijana Uljarević: „Pred nama su godine u kojima će geodezija i ICT postati nerazdvojni prijatelji“

Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije je, u suradnji s Council of European Geodetic Surveyors, organizirala 14. po redu Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije s temom „Žene u geodeziji“. Na simpoziju se, kroz različite diskusije i panele, osim o stručnim temama, govorilo i o ulozi sve većeg broja žena u struci, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini. Jedna od predavačica bila je i naša kolegica Dijana Uljarević, voditeljica geodetske službe.

S Dijanom smo porazgovarali o njezinom predavanju, primjeni geodezije u ICT branši, ali i važnosti održavanja ovakvih događaja koji potiču ulazak žena u STEM svijet.

Dijana, sa Simpozija si se vratila vrlo zadovoljna reakcijom kolega na tvoje predavanje, čak si i dogovorila buduća predavanja i suradnje. Predstavi nam malo svoju temu.

Planirala sam kolegama predstaviti usporedbu mog rada s fixed wing letjelicama i kopterima. Za kolege koji će kupovati samo jednu letjelicu i kameru ili senzor za svoju tvrtku, može biti izazovno izabrati koja bi to kombinacija trebala biti pa sam im svojim iskustvom htjela pomoći.

No, kako je dron industrija nevjerojatno brzorastuća, tako sam se u hodu preorganizirala te odlučila djelomično izmijeniti temu, a sve kako bih kolegama pružila informacije o proizvodima koji su svojim mogućnostima i pristupačnom cijenom postali najnoviji hit na tržištu.

Jednopropelerci su tako ispali iz testiranja, ostali su kopeteri, a onda su se otvorila vrata prema uređaju lidar Zenmuse L1. Kako je naša grupacija distributer DJI bespilotnih sustava, tako nam je spomenuti uređaj stigao prvima na hrvatskom tržištu.

Odlučila sam ga testirati i skupa sa Zenmuse P1 i kamerom integriranom s letjelicom Phantom PRO 4 RTK predstaviti kolegama, uz diskusiju o rezultatima. Važno pitanje na koje sam im pružila odgovor je i: „Odgovaraju li proizvodi dobiveni ovim načinom prikupljanja podataka strogim uzusima geodetske struke?“

Zašto si se odazvala sudjelovanju na Simpoziju i zašto je ovakve događaje važno organizirati?

Geodezija je regulirana struka. Svake su godine ovlašteni inženjeri geodezije dužni prikupiti određeni broj sati obaveznog stručnog usavršavanja kako bi zadržali ovlaštenje i aktivno članstvo u Komori. Prije nešto više od godinu dana, predsjednica Odbora za stručno usavršavanje upitala me bih li u sklopu predavanja koja organizira Komora napravila predavanje vezano uz bespilotne letjelice.

Taj webinar imao je iznimno dobar odjek među kolegama, što me motiviralo da povremeno predstavim i druge zanimljive teme. Sudjelovanje na ovom simpoziju logičan je slijed tih aktivnosti.

Razvoj stručnjaka skup je proces kao i razvoj proizvoda. Velika grupacija taj trošak lakše može podnijeti. Zato mi je važno pred moje kolege donijeti već iskušanu praksu i testirane uređaje što sigurno zadovoljavaju stručne potrebe koje oni imaju u svakodnevnom radu, baš kao i ja.

Korčula prikaz iz drona, 3D model

Ovakvi skupovi prava su prilika za predstaviti im alate i postupke koji meni olakšavaju rad na velikim projektima koje radim za potrebe poljoprivrednog poduzeća kojeg imamo u grupaciji. U višegodišnjem intenzivnom radu prikupljanja i obrade podataka, postalo je jasno da neće sve geodetske firme ići u smjeru opremanja dronovima i računalnom podrškom koja im je potrebna za obradu takvih podataka. Zato sam na početku izlaganja istaknula kako bih htjela da kolege predavanje slušaju razmišljajući na dva načina.

Jedan je da sami prikupljaju i obrađuju podatke, a drugi da kupe podatke od tvrtki specijaliziranih za prikupljanje i obradu podataka prikupljanih bespilotnim sustavima.

Napomenula bih i da smo, kao grupacija, na ovom simpoziju bili predstavljeni kao zlatni i srebrni sponzor. KING ICT i Planet IX mojim su kolegama predstavili mogućnost prikupljanja i obrade podataka koje kolege mogu naručiti te na njima odraditi klasične geodetske zadatke.

S velikim brojem letjelica i raznih senzora te uvijek pripravnih nekoliko letačkih timova, možemo u svakom trenutku odgovoriti na potrebe za snimanjem podataka. Kolegama koji se žele opremiti bespilotnim sustavima uvijek ćemo pružiti znanje koje im je potrebno da donesu informiranu odluku.

Objasni nam primjenu vještina iz tvoje struke u IT industriji.

Ovo je zanimljivo pitanje. Nikad nisam razmišljala što mi, kao struka, možemo pružiti IT industriji ni kako bi IT naše podatke mogao primijeniti u svojoj sferi. Naprotiv, dosad smo mi u struci uvijek imali zahtjeve prema IT industriji. Koristimo ju kako bismo naše podatke prikupili, obradili, pohranili, analizirali, vizualizirali.

Naši instrumenti odavno su postali računala i od tada su IT i geodezija nerazdvojni partneri. Prodorom bespilotnih sustava u širu uporabu i geodeti su ih prigrlili kao alate za masovno prikupljanje podataka.

Fotogrametrija, koja je nekad bila rezervirana samo za nekoliko specijaliziranih tvrtki (zbog potrebnih specifičnih znanja te skupih sustava za prikupljanje i obradu podataka), sada je postala dostupna praktički svakom geodetskom uredu, zahvaljujući razvoju moćnih računala i softwarea za obradu fotografija prikupljenih kamerama koje nose dronovi.

Dalekovod – prikaz iz drona, 3D model

Znamo da si svoja geodetska znanja i iskustva koristila i za pomoć u potresom pogođenim područjima. Možeš li nam objasniti na koji je način upravljanje dronovima pomoglo u tim trenucima?

Upravljanje dronom vještina je koja se mora redovito vježbati i nakon što se jednom solidno usvoji. Letenje u urbanom području poseban je izazov jer se, u slučaju pada, ispod drona nalaze ljudi i imovina koji mogu biti ugroženi.

U vrijeme zagrebačkog pa nakon toga i petrinjskog potresa moja zadaća bila je timu statičara preletjeti krovove s posebnom pažnjom na dimnjake i sve ostale uništene detalje koji čine ugrozu za ljude i stvari a nevidljivi su s tla, kako bi onu u svoja izvješća mogli unijeti i tu štetu ili potrebu za uklanjanjem.

Park – Petrinja, potresom pogođeno područje – prikaz iz drona, 3D model

Osim što sam u tom trenutku pomogla pregledom brojnih objekata, radom na terenu uvidjela sam i da postojeći poznati proizvod, digitalni ortofoto 2D prikaz, nije dovoljan kao foto dokumentacija za procjenu štete, već kao struka moramo pružiti 3D model zgrada ostalim dionicima uključenim u izradu plana oporavka nakon prirodnih katastrofa.

Velika prednost dron tehnologije je što donese podatke i s teško dostupnih mjesta. Pregled svake kuće „pješice“ puno je sporiji. Za dobru trijažu i brz odlazak na najugroženije lokacije, ključno je timovima na terenu pružiti kvalitetan 3D prikaz područja u što kraćem roku.

Geodetske stručnjake vidim kao ključne u brzom pružanju ovakvih podataka pa je to odgovor onima koji su se na početku pitali što geodet radi uz statičare. Zahvalna sam tadašnjem direktoru što je imao razumjevanja za moju potrebu za volontiranjem pa mi je to odobrio u radne dane skupa s opremom, koja je na kraju u petrinjskom potresu, nažalost, uništena.

Dijana Uljarević – Zagreb nakon velikog potresa 2020.

Osvrnimo se sad na temu Simpozija – žene u geodeziji. Očekuješ li u budućnosti veći broj žena u tvojoj struci?

Statistika je pokazala da, od ukupnog broja upisanih na geodetske fakultete, već sad gotovo 50% čine studentice. Slična je situacija i u geodetskim školama. Ne mislim da u struci nema dovoljnog broja žena, mislim da su samozatajne i da bez eksponiranja u javnosti obavljaju važne poslove za struku, a nekad se čini da, ako nisi vidljiv javnosti – ni ne postojiš.

Činjenica je da nas nema na onim baš najvišim pozicijama. No, nadam se da priče o uspješnim kolegicama u struci, koje sve više izlaze u javnost kroz razne društvene i poslovne mreže, mogu biti poticaj mlađim kolegicama da osmisle svoj poslovni put. Da se vide visoko profiliranima u struci čiji će značaj u gospodarstvu u godinama koje dolaze postati sve veći jer prostorni podaci postaju temelj bez kojeg čini se nijedna platforma ni analiza više ne mogu.

Znamo da je geodezija gospodarica prostornih podataka. Nadam se da će i ova moja priča insiprirati kolegice da hrabro kroče u taj, kako mnogi misle, još uvijek, „muški svijet“.

Martinska Ves – prikaz iz drona, 3D model

S obzirom na sve izneseno, kakva je budućnost primjene geodezije u ICT svijetu?

Ne bih rekla primjene u ICT svijetu. Rekla bih da će geodezija i ICT svijet postati nerazdvojni u godinama pred nama. Skorim ukidanjem analognih geodetskih elaborata, gotovo da i ne postoji posao u geodeziji u kojem nam ICT nije podrška. Sa svakim novim preletom i količinom prikupljenih podataka, postajemo svjesniji novih izazova pred nama.

Treba nam podrška IT svijeta da tijekom snimanja podatke pohranimo, kako u radu s dronovima, tako i s tradicionalnim totalnim stanicama i gps uređajima. Zatim obradimo, analiziramo, doradimo i vizualiziramo proizvode dobivene iz prikupljenih podataka.

Proizvodi s prostornim podacima za samo jedan projekt teže i po nekoliko desetaka GB. Bilo da smo ih prikupili za svoje potrebe ili za klijenta, oni moraju biti negdje pohranjeni i predani klijentu. U tom izazovu, vjerujem da je upravo to slovo “C” ono koje čini razliku i da će svaki geodet naučiti razliku između IT i ICT skraćenice.

Već sad je ICT svijet za nas napravio posao u vidu raznih geoportala, platforme na kojoj radimo digitalni geodetski elaborat i sličnih proizvoda, ali šira geodetska javnost nije o ICT svijetu razmišljala toliko kao što ćemo u godinama koje dolaze. U njima će sve više tvrtki biti opremljeno bespilotnim sustavima i u stanju masovno prikupljati podatke. Svim tim podacima više ne pristupamo samo laptopima, nego odavno koristimo prijenosna računala direktno s terena, zatim tablete i mobitele za pristup podacima putem raznih kanala, nezaobilazna nam je prilagodba i podrška ICT-a.

Pred nama je i ogroman posao stvaranja 3D katastra. Velik je to sustav u kojem će geodezija i ICT svijet nesumnjivo biti nerazdvojni prijatelji. U digitalno povezanom svijetu u kojem svakodnevno svjedočimo napretku tehnologije, svakako će do izražaja dodatno doći snažna sinergija ICT-a i geodezije, jedno bez drugog neće ići, a ja se veselim svemu što dolazi. Vremenu u kojem će primjena geodezije biti sve šira, u suglasju s ICT-om olakšavati život i kada će mi biti još jasnije zašto sam se davnih dana zaljubila u ovu struku.